субота, 20. јун 2015.

Pocela kampanja podrske vanzavodskim sankcijama

Centar za demokratiju započinje kampanju "Podržite vanzavodske sankcije u vašoj sredini", tokom koje će promovisati primenu alternativnih krivičnih sankcija i mera restorativne pravde

Fondacija Centar za demokratiju započinje kampanju"Podržite vanzavodske sankcije u vašoj sredini", tokom koje će se nizom aktivnosti promovisati primena alternativnih krivičnih sankcija i mera restorativne pravde. 
Tokom kampanje koja će biti realizovana u junu mesecu, biće organizovane ulične akcije u LeskovcuZrenjaninu,Nišu i Kragujevcu, na kojima će građani moći da se informišu o tome šta su alternativne krivične sankcije i mere restorativne pravde, koliko njihova primena može da unapredi lokalnu zajednicu, popričaju sa aktivistima na licu mesta i dobiju sve potrebne informacije. 
Raspored akcija je:
  • 18.06. – Leskovac, 11-13 časova, Bulevar oslobođenja (između robne i modne kuće) 
  • 19.06. – Zrenjanin, 11-13 časova, ulica Aleksandra I Karađorđevića 
  • 23.06. – Niš, 11-13 časova, ispred TC Kalča 
  • 24.06. – Kragujevac, 11-13 časova, pešačka zona 
Kampanja "Podržite vanzavodske sankcije u vašoj sredini" se organizuje u okviru projekta"Promocija alternativnih krivičnih sankcija i mera restorativne pravde" koji sprovodi Fondacija Centar za demokratiju u partnerstvu sa Viktimološkim društvom Srbije
Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji Projekat finansira Evropska unija kroz program "Evropski instrumenti za demokratiju i ljudska prava".  
Fondacija Centar za demokratiju

субота, 13. јун 2015.

Pravosudje nikada nije bilo gore

Članica Saveta za borbu protiv korupcije Jelisaveta Vasilić izjavila je da pravosuđe nikada nije bilo gore i da je problem to što struka ćuti na ucene vlasti.
"Svaka vlast pravi pravosuđe po svojoj meri i ono propada u onoj meri koliko to vlast hoće", rekla je Vasilić na tribini "Pravosuđe, ustavne promene, ustavne garancije i prava građana" koju je organizovao nedeljnik "Vreme".
Ona je upitala kako pravosuđe može "mirno da posmatra" da Visoki savet sudstva (VSS) bude produžena ruka vlasti. 

"Zar nema sudija, kolektiva da kaže da je VSS, ovakav kakav jeste produžena ruka izvršne vlasti. Kako nema reakcije kada neki sudija prijavi da je na njega vršen pritisak", upitala je Jelisaveta Vasilić koja je 35 godina bila sudija. 

Ona je kritikovala što izvršna vlast krši pretpostavku nevinosti i upitala gde su sudije kada premijer "10 puta izađe i kaže da je Mišković kriv". 

Prema njenoj oceni, takvim istupanjem političara, ruši se autoritet sudstva. 

"Sudije ne rade dobro. Mnogi su zalutali u pravosuđe i to je naš najveći problem", ocenila je ona. 

Advokat Slobodan Beljanski rekao je da je u ovako "lošoj društvenoj i političkoj klimi" nebitno na koji način će biti sastavljen VSS jer je, kako je ocenio, ključan raspored moći i podložnost njenom uticaju. 

"Autoritarna vlast kakva danas postoji Srbiji, našla bi priliku da nameće svoju volju i drugačijem sastavu Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca (DVT)", ocenio je Beljanski. 

Konstantin Mitić iz Društva sudija Srbije rekao je da srpsko pravosuđe nije baš toliko loše, ali je stanje što se tiče nezavisnosti sudija bolje na papiru nego u praksi. 

"Postoji razlika između ustavno pravnog položaja sudija i položaja kakav stvarno jeste. Postoji suprematija izvršne vlasti nad ostalim", ocenio je on. 

Kako je istakao, VSS i DVT bi trebalo da vrše ustavnu funkciju tako što će štititi nezavisnost sudijske i tužilačke funkcije, ocenivši da u tim telima ne bi trebalo da budu aktivni političari. 

On je dodao i da za tužioce nije dovoljno da budu samostalni već im je, kao i sudijama, potrebno obezbediti nezavisnost. 

Vanredni profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Tanasije Marinković rekao je da bez sudske nezavisnosti nema ni pravne jednakosti i sigurnosti, ali i ljudskih prava uopšte. 

"Sudstvo je rak rana našeg sistema. Ustav iz 2006. je podbacio na pitanjima nezavisnosti sudstva", rekao je on dodajući da je Ustav iz 2006. godine najnepismeniji i najnekonzistentniji akt u istoriji Srbije, zbog načina na koji je donet. 

On je ocenio da sada "u dobroj meri" postoji saglasnost oko toga kako treba urediti pravosuđe u novom ustavu ali je nagasio da je neophodna javna rasprava jer je reč o pitanjima od identitetskog značaja.